Light tent - samogradnja

Evo još jedan primjer gdje se može u samogradnji načiniti vrijedno pomagalo - Light Tent. Radi se o "box"-u od bijelog materijala u kom ćemo snimati fotografije sa lijepim i blagim sjenama, ukratko profesionalnog izgleda.
Na web-u se mogu naći razna rješenja pa i neka nalik ovom koje sam ja napravio. Naime kupio sam dječiji šatorčič i naravno "prekrojio" ga u skladu sa mojim potrebama.
U kompletu šatorčića se nalazi komplet PVC cijevi sa uglastim spojkama kao i šarena plastična cerada sa crtanim motivima (nju ćemo odbaciti). Dakle ono što nam je potrebno su te cijevi i spojke od kojih ćemo načiniti box. Dugo sam razmišljao o dimenzijama i na kraju sam se ponovo odlučio prilagoditi dimenzijama hamer papira koji se može kupiti u knjižarama. Tako sam dobio maksimalnu veličinu kako bih mogao slikati i veće predmete. Dakle širina Light tent-a (u daljem tekstu boxa) je 70cm. Visina i dubina boxa zavisi o vašim potrebama. Kod mene se radi o približnoj kocki gdje su sve dimenzije skoro iste.Dalje, kupio sam odličan materijal od kog sam sašio bijelu ceradu jer je to ono što trebamo kako bi se svjetlost u unutrašnjosti odbijala. Materijal je onaj koji se koristi za tende u kafićima i stvarno je odličan, savršeno bijele boje, a može se i oprati. Sprijeda sam, kao što se sa slike vidi ostavio jedan dio cerade kako bi se dosvijetlio predmet snimanja, a ozada sam ostavio toliko cerade da se može zakačiti hamer papir (na slici se može vidjeti metalna štipaljka).
Stvar funkcioniše tako da se unutar boxa postavi blic i usmjeri u plafon. Kod mene je blic montiran na wireless (bežični) okidač iako će poslužiti i žični.
Konačno cijela stvar izgleda ovako:

Ovaj projekat je možda i glavni rekvizit u stock fotografiji kada se radi sa predmetima jer možemo ostvariti zaista profesionalne rezultate. Za kraj slijede dva primjera mojih radova kod stock agencije Fotolia, a gdje sam koristio ovaj box:

Fotografisanje staklenih predmeta

Predmeti od stakla kao i još neki reflektivni materijali (na pr. metalne površine) su jako nezgodni za fotografisanje jer činjenica da reflektiraju svjetlo otežava pravilnu ekspoziciju. Tako dolazi do "pregaranja" na mjestima jakih refleksija.

U ovakvim situacijama je najbitnije da se izbjegne osvjetljavanje sprijeda. Takođe, odlična stvar je kombinovanje crnih površina sa strane koje će upijati svjetlost i tako smanjiti refleksije od okolne objekte.
Kod staklenih površina, obzirom da su providne, odlično funkcioniše osvjetljavanje pozadine. Ja sam takvo nešto probao sa bocom Pan piva koje nije puno iz prostog razloga što sam postavljajući scenu i ožednio :)
Dakle iza boce sam postavio pozadinu koju sam sam napravio (pogledaj prethodnu temu) i okrenuo bijelu stranu te u nju usmjerio blic koji se nalazi ispod stola. Taj blic nije vidljiv na donjoj slici ali se lijepo vidi kako osvjetljava bijelu pozadinu.
Kako bi dosvijetlio prednji plan koristio sam bijeli kišobran na način da svjetlost prolazi kroz njega dajući fino meko svjetlo. (klikni na sliku za veći prikaz)


Boca je postavljena na ploču bijelog pleksiglasa koji daje izvjesnu refleksiju i ljepši dojam. Ukoliko se želi jača refleksija može se umjesto pleksija koristiti staklo. Bočno svjetlo (kišobran) se može čak i izostaviti pa se dobiti neka vrsta siluete i malo više dramatičnosti. (klikni na sliku za veći prikaz)

Samogradnja crno-bijele pozadine

Poznato je da je za dobru kompoziciju potrebno imati što diskretniju pozadinu kako bi se pažnja promatrača fokusirala na objekat koji se snima. Kada se radi o manjim objektima kao što su recimo neki proizvodi ili manji predmeti onda se može samostalno načiniti pozadina sa dvije funkcije i to crna i bijela.
Ja sam to uradio tako da sam napravio ram od letvica na koji sam iz razloga praktičnosti montirao ručkicu. Materijal za pozadinu je hamer papir 200-gramski kakav se može naći u knjižarama u dimenzijama 100 x 70 cm. U istim dimenzijama sam izradio i ram. Gotov ram na koji još preostaje zalijepiti bijeli hamer, a lijepljenje sam izveo obostrano ljepljivom trakom, izgleda ovako (sorry zbog lošije kvalitete snimke):
Koristio sam letvice promjera 15mm. Kada bih ih spajao samo lijepljenjem to ne bi bilo dovoljno čvrsto pa sam spojeve dodatno pojačao drvenim tiplovima promjera 6mm kao što se može vidjeti na slici:


Tiplovi se prije nabijanja namažu bijelim ljepilom za drvo. Obzirom da je ram prilično velik te bi se hamer u sredini ugibao, dodao sam još jednu poprečnu letvicu po sredini kako bi to riješio:


Gotov ram je praktičan jer ga možete (kao i ja) sakriti negdje iza ormara i po potrebi brzo stupiti u "akciju". Na primjer ja sam brzinski odradio jednu fotku sa crnom stranom, čisto primjera radi da se vidi kako stvar funkcioniše. Ljepši primjer sa ovom mojom pozadinom se može vidjeti ovdje, a na ovom linku (uskoro) se može vidjeti kako to izgleda sa bijelom pozadinom u kombinaciji sa bijelim kišobranom.


Napomena: Treba imati na umu da kod ovakvog snimanja sistem mjerenja ekspozicije redovito griješi, pa treba raditi u manualnom režimu.

Cvijeće - closeup

Uvijek kada se u kući nađe svježe cvijeće to treba iskoristiti i napraviti dobre fotografije.

Ja sam imao "pri ruci" dva lijepa cvijeta, tj. uvijek lijepu ružu i egzotičnu orhideju. Poslije obrade RAW-a pa onda i postprocesinga u Photoshopu dobio sam dvije, po meni dobre, fotografije.

Za snimanje cvijeća sam se vodio savjetima koji se tiču snimanja cvijeća. Prije svega spustio sam se u ravninu cvijeća i koristio sam veliki otvor blende tj F-22. Tako sam postigao oštrinu u skoro cijeloj dubini polja. Naravno za ovakve snimke je stativ praktično neophodan.

Koristio sam objektiv sa velikom žarišnom duljinom (uvećanjem) kako bi dobio zamućenu pozadinu.
Kod ruže sam se poslužio malom prskalicom napunjenu vodom pa sam dobio dojam kao da se na laticama nalazi jutarnja rosa.
Za pozadinu sam koristio efektnu crnu boju tako da je pažnja posmatrača koncentrisana na sami cvijet. Takvu pozadinu u samogradnji ću uskoro prikazati u svojoj izvedbi.
I najvažnije, za svjetlo sam koristio najbolje koje možemo imati, a to je svjetlo koje dopire kroz prozor.
Takođe sam se pomogao reflektorima koji su sa suprotne strane dosvjetljavale dio u sjeni. O reflektorima, tim jako važnim fotografskim pomagalima, će biti riječi u jednom od narednih postova.

Napomena: Klikni na fotografiju za veći prikaz

Fotografisanje mjeseca

Mjesec kao objekat je uvijek bio izazov za hobi fotografe jer bi "point & shoot" aparati redovno griješili u procjeni razpoloživog svjetla. Naime možda je neprecizno reći da aparat griješi, tačnije je reći kako aparat ne zna šta mi želimo da bude pravilno eksponirano.
Dakle aparat koji radi u režimu automatskog određivanja ekspozicije i blende će redovito preeksponirati mjesec što će rezultirati običnom bijelom mrljom, a cilj je da se razaznaju konture površine mjeseca.

Rješenje je u manualnim postakama za ekspoziciju i blendu, pa se uz melo eksperimentisanja na aparatu koji omogućava manualni režim može dobiti ovakav rezultat:


Ovaj snimak je načinjen "iz ruke" aparatom Canon EOS 450D, objektiv Canon 55-250 IS.

Osnovni Exif podaci:

ExposureProgram - Manual control
ISOSpeedRatings - 100
ShutterSpeedValue - 1/80 seconds
ApertureValue - F 8.00
MeteringMode - Multi-segment
Flash - Flash not fired, compulsory flash mode
FocalLength - 250 mm

Iz gornjih podataka se može zaključiti da je ekspozicija, imajući u vidu relativno zatvorenu blendu od F 8.00, jako kratka. To može biti neobično za snimak načinjen noću, ali je ipak sasvim logično jer želimo prikazati detalje mjeseca koji je jako osvijetljen. Malo pojašnjenje - blendu sam "digao" kako bih izvukao maksimalnu oštrinu iz objektiva.
Za ovakav snimak je takođe potreban objektiv sa većom žarišnom duljinom, a poželjna je i optička stabilizacija. Na ovom primjeru se može lijepo zaključiti kakva je kvaliteta korištenog objektiva pogotovo kvaliteta njegovog IS-a. Žarišnu duljina od 250mm uz krop faktor od 1,6 za ovaj snimak iznosi čitavih 400mm. Po poznatom "pravilu" o minimalnoj ekspoziciji za fotografisanje iz ruke to bi trebalo da iznosi 1/400s, a u Exif-u se vidi da je to 1/80s. Dakle optički stabilizator odlično radi svoj posao.

Za kraj sam se poigrao sa pluginom "Flood" za Photoshop i dobio ovaj vještački odraz mjeseca u vodi:

Prokoško jezero

Malo jezero u centru Bosni na visini od oko 1600m.


Naredna dva snimka su načinjena sa iste lokacije.

Beach bar

Radi se o baru na plaži na šetalištu između Baške Vode i Baškog polja

Šumski potok

Snimljeno na putu prema Prokoškom jezeru. Iz razloga velikog dinamičkog raspon zbog sjenovitih dijelova trave i kamenja te blještave vode konačni rezultat je izveden iz tri ekspozicije u .tif formatu te nešto postprocessing-a u Photoshopu

Let it be light

Par detalja iz Trogira

Umjesto uobičajenih fotki evo nekoliko detaljčića iz ovog lijepog mjesta:

Ponovo zalazak sunca

Negdje oko Makarske. Uporno sam nosao stativ (oko 2 kg) i lovio nešto vrijedno ali jedino što mi je izgledalo vrijedno je bio ovaj snimak:

Boračko jezero u jutarnjoj magli

Jako dobri uslovi za snimanje ali vremenski kratko pa sam djelovao brzo.
Zato nisam mogao koristiti stativ pa su rezultati mogli biti i bolji.

Evo nekoliko snimaka:

Gerber

Cvijeće je uvijek lijepo sa crnom pozadinom. Takva pozadina ne odvraća pažnju posmatrača nego naprotiv zadržava pogled unutar kadra.

Foto mozaik

Ovo je moj pokušaj tehnike mozaika, tj. sklapanja jedne fotke od njih više.
Snimio sam više snimaka u sličnom stilu te ih crop-ao u kvadratni format i posložio.
Konvertovao sam u crno-bijelo jer tako djeluje zanimljivije.

Cvijeće u crno-bijeloj tehnici, zašto da ne ...

Cvijeće je zanimljivo zbog živih boja i uvijek je interesantan motiv za snimanje.
Međutim nekada je lijepo probati takvu fotografiju odraditi u crno bijeloj tehnici. Možda će rezultati biti prijatno iznenađenje kao što je to bilo za mene kada sam obradio narednu fotografiju.

Snimanje uz pomoć malog izvora svjetla

Kada se snima u potpunom mraku, pomoću malog izvora svjetla se mogu dobiti dramatični snimci.
Naredna dva snimka su snimljena korištenjem male Osram-ove svjetiljke koja ima mogućnost savijanja u željeni položaj kao i magnetno postolje za stabilno montiranje na metalnu podlogu.
Istom svjetiljkom se može probati tehnika crtanja svjetlom u potpunom mraku.
Dobro je imati još i male štipalice na nekom gibljivom nosaču, pa onda kombinovati rafleksije ili raspršiti svjetlo pomoću nekog prozirnog papira (zašto ne i u boji).
Ono što se podrazumijeva u uslovima slabog svjetla je naravno upotreba tronošca tj. stativa.

Neaktivnost bloga zbog preseljenja

Obzirom da je blog neaktivan u proteklih mjesec dana obavještavam posjetioce da je razlog selidba sa jedne na drugu lokaciju. Nadam se da je opravdano jer se radi o tolikoj zbrci da nisam znao gdje mi je aparat, a kamo li da nešto škljocnem.
Nadam se osposobljavanju opreme u narednih nekoliko dana pa uskoro slijedi malo aktivniji period.

Travnik - Plava voda

Dobar recept kod snimanja fotografija je da se ne mora uvijek snimiti kadar specifičan za mjesto koje smo posjetili jer se isti može vidjeti bilo gdje. Ovih par snimaka možda ne bih našao nigdje, a da sam snimao Lutvinu kafanu možda bih ih propustio.

Speed photography ispravka

Došla je na red realizacija ovog projekta jer sam napravio štampanu pločicu i prikupio sve potrebne komponente. Sve na gomili se može vidjeti na sljedećoj slici (klikni na sliku za veći prikaz):


No, tek kada sam sve sklopio i probao ispostavilo se da je šema neispravna. Dakle to se dešava kada uzmemo zdravo za gotovo nešto iz bespuća Interneta. Zato je ova gradnja i čekalo toliko :(
Elem, sklop očito ima nedostatke koje treba riješiti. Došlo je vrijeme da se prizovem znanje iz elektronike pa da pokušam popraviti stvar, na ovoj šemi (klikni na sliku za veći prikaz):


Da bude jasnije, prvi operacioni pojačivač radi kao pojačalo sa pojačanjem određenim otpornicima u povratnoj vezi (1M i 100). Već tu ima nelogičnosti jer je određeno enormno pojačanje A=10000. Drugi operacioni pojačivač radi kao komparator (koji takođe zahtjeva doradu) koji na izlazu promjeni stanje kada napon na njegovom ulazu dosegne određeni nivo. Taj nivo, tj. prag okidanja, se podešava potenciometrom 10k. Takođe treba povećati i otpor od 1k (na recimo 4,7k) kojim se napaja kondenzatorski mikrofon.
Da ne duljim, u narednom periodu namjeravam srediti sklop kako bi radio svoju zadaću i pri tom još dodati produženo stanje okidanja kako se blic ne bi više puta uzastopno okidao pratećim zvukovima.
Ukoliko ne uspijem u namjeri, svakako ću krenuti sa sasvim novom realizacijom jer ne odustajem od ovakvog sklopa. Nadam se da ću pomoći još nekim fotografima zainteresiranim za brzu fotografiju.
Do sljedećeg posta ...

Efekat baršunaste vode

Kada snimamo vodu, možemo se poslužiti izborom ekspozicije kako bi učinili da ona izgleda glatko i baršunasto.
Poenta je u tome da se ekspozicija produži dovoljno da se ne "zamrzne" pokret vode. Dovoljno će biti recimo vrijeme od 1/10 sekunde. Međutim uvijek ima ono "ali". Naime kada je svjetlost u datom momentu prejaka onda ne možemo izabrati ovako dugu ekspoziciju. Kako bi doskočili problemu zatvorićemo blendu koliko bude potrebno da bi kadar bio pravilno eksponiran tj. osvijetljen. Pri tome se podrazumijeva i da ISO mora biti najniži (ISO 100). Najbolje je na aparatu uključiti način snimanja sa prioritetom brzine zatvarača pa će aparat sam odrediti pripadajuću blendu.
Za kraj i najvažnije. Obzirom na relativno dugu ekspoziciju, stativ je obavezan.
Za nuždu, aparat se može osloniti na neki oslonac pa uraditi nekoliko snimaka od kojih se izabere neki koji je uspio.
Moj primjer, koji slijedi, je recimo urađen pri 1/10 sec, f/13, ISO 100 :

Moja fotografija na džambo plakatima

Uvijek me zanimalo gdje završe moje fotografije koje se prodaju na mikrostock-u.

Vozeći se juče na relaciji Zenica-Sarajevo imao sam priliku da za jednu fotografiju to i saznam na najljepši način. Što bi rekli "prvo pa muško". Ministarstvo okoliša i turizma FBiH je upravo moju fotografiju (koju sam koincidencijom postavio u ovom postu) iskoristilo kao motiv za promotivne džambo plakate.

Pošto sam aparat imao uz sebe, na jednoj od lokacija sam lijepo zaustavio auto i sve to zabilježio ovako:

a podsjećanja radi, ovo je originalna fotografija na Shutterstock-u:

Zarada od fotografije

Fotografija može biti i više od hobija. Postoje takozvane mikro stock agencije koje vrše prodaju fotografija za komercijalnu upotrebu pod određenim uslovima. Neke od najpoznatijih agencija su Istockphoto, Shutterstock, Fotolia, Dreamstime ... itd. Svaka od njih ima svoje specifičnosti ali princip rada je sličan.

Korisnik se treba prvo registrovati popunjavanjem korisničkih podataka nakon čega pristupa svom portfoliju upisom korisničkog imena (user name) i lozinke (password). Po kreiranju računa ili accounta može se pristupiti slanju fotografija. Neke agencije imaju uslov da prođete na testu sa prvim fotografijama kako bi vam bilo omogućeno da krenete sa pravim radom. Takvi su Shutterstock i Istockphoto. Fotografije koje ste spremili za prodaju moraju ispunjavati određene, i nekada vrlo stroge, kriterije po pitanju kvalitete pri 100% pregledu. Postoji i minimalna rezolucija fotke u Mpx koju možete poslati i ona ovisi o pravilu agencije. Za fotografije na kojim su raspoznatljivi ljudi, morate imati tzv. model release dokument koji model treba da potpiše kako bi se potvrdio njegov pristanak. Kod nekih agencija je ograničen broj poslanih fotografija u jednom vremenskom periodu.

Isplata zarađenog novca, koji se uvijek može pratiti na svom profilu, je moguća putem čekova ili putem Moneybookers-a koji vrši on-line transakcije u svijetu. Ja koristim ovu drugu opciju koja funkcioniše sasvim dobro u BiH.

Slijedi primjer mojih fotografija kod agencije Shutterstock:

Zalazak sunca - Sunset

Zalazak sunca je uvijek atraktivan za fotografe. To je period kada je svjetlost za snimanje najbolja. Obzirom na malo raspoloživog svjetla stativ je uglavnom neophodan za dobar rezultat. Međutim tada se, iz razloga slobode raspona ekspozicije, pruža mogućnost izbora najbolje blende za korišteni objektiv, a to je uglavnom negdje u rasponu od f/5,6 do f/11.

Motiv na putu KONJIC - BORAČKO JEZERO

Sunset Trpanj

Hand in hand

Naziv bi mogao biti "povjerenje". Jedna od fotografija iz stock kategorije o kojoj će biti riječi u jednoj od narednih tema.


Zahvaljujem malom Feđi na poziranju :)

HDR fotografija (High dynamic range)

Raspon svjetla na snimljenoj fotografiji nazivamo dinamički raspon. Kada snimamo jako kontrastne scene dolazimo u situaciju da gubimo detalje na nekim područjima. Recimo takav primjer je pejzaž sa jako svijetlim nebom s jedne strane i tamnim sjenovitim detaljima na tlu sa druge strane. Tada se pri podešavanju ekspozicije moramo odlučiti koji dio kadra nam je bitniji. Ukoliko je odluka pravilno eksponirati nebo, dobićemo previše tamne detalje na tlu. Ukoliko pravilno eksponiramo tlo rizikujemo da zauvijek izgubimo detalje neba (oblaci, plavetnilo ..).
Kada se treba odlučiti, uvijek je bolje pravilno eksponirati svijetle scene. Tada nećemo izgubiti svijetle detalje, a tamne scene možemo ipak obradom izvući. Naravno treba imati u vidu pojavu šuma u tamnim područjima. Snimanjem u RAW (tzv. sirovom) formatu aparat će sačuvati najviše detalja pa se za ovu cijelu priču podrazumijeva taj format snimanja u odnosu na JPG.
Sada već pomalo zaboravljeni "filmski" aparati su manje "patili" od ove pojave jer je film medij sa većim rasponom dinamike. Na žalost elektronski senzor današnjih DSLR aparata je primjetno lošiji u tom pogledu od filma.
Kako bi se pravilno sačuvali detalji u svim područjima fotografije može se koristiti HDR (high dynamic range) tehnika. Ona zahtijeva da isti kadar snimimo najmanje tri puta sa 3 različite kompenzacije ekspozicije. Na primjer (-1, 0, 1). Ili diskretnije recimo: (-2/3, 0, +2/3). Dakle dobićemo jednu normalno eksponiranu scenu, jednu podeksponiranu i jednu preeksponiranu scenu.
Preostaje još da se iskoriste pravilno eksponirani detalji iz sva tri kadra. Da bi to uradili koristićemo softver namijenjen upravo za tu svrhu od kojih je najpoznatiji Photomatix koji se može naći na sljedećoj web lokaciji:
http://www.hdrsoft.com/
Program je prilično intuitivan i lako ga je savladati. Nakon što uvezete tri kreirane fotografije program će ponuditi da od njih napravi jedan HDR. Taj HDR neće odmah izgledati baš lijepo, a razlog je što slijedi još da iz menija izaberete opciju Tone Mapping. Potom se otvara set opcija za fino dotjerivanje HDR fotografije. Na kraju se konačni rad snimi u nekom od formata pa se, ukoliko je potrebno, još dotjera u Photoshopu ili sličnom postprocesing programu. Najčešće je to uklanjanje šuma.
Konačan izgled HDR fotografije zavisi od ukusa i on može varirati od nadrealne scene do jedva primjetnog HDR-a sa čistim tonovima u svim svjetlosnim rasponima.
Za kraj evo nekoliko mojih primjera:

Spomenik na Smetovima

Stara tvrđava u Doboju:Ribnjak u naselju Orahovica kod Zenice (malo jači HDR)